Život nije putovanje kojim se može uspješno navigirati koristeći naučene odgovore tokom školovanja.
Jedna od najvažnijih stvari koje svaki obrazovni sistem može učiniti je naučiti učenike kritičkom razmišljanju kako bi bili osposobljeni na životnom putu.
Navesti djecu da kritički razmišljaju nije lako. Oni više vole direktna pitanja s odgovorima koji uključuju pamćenje, a ne dublje kritičko razmišljanje.
Šta je kritičko razmišljanje?
Kritičko razmišljanje nadilazi pamćenje, potičući učenike da povežu tačke između pojmova, rješavaju probleme, kreativno razmišljaju i primjenjuju znanje na nove načine.
Usprkos mitovima da su vještine kritičkog razmišljanja primjenjive samo na predmete poput nauke i matematike, stvarnost je da te vještine – koje se temelje na procjeni i primjeni znanja – nisu samo vitalne za uspjeh u svim predmetnim područjima, već i svakodnevnom životu.
Navođenje učenika da dublje kopaju i odgovaraju na pitanja koristeći razmišljanje višeg reda može biti izazov. Jedan od razloga zbog kojeg trebamo isticati važnost STEM obrazovanja (nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike), je ta da pomaže učenicima da kritički razmišljaju o svijetu.
Suština nezavisnog uma nije u tome šta misli, već u tome kako misli. – Christopher Hitchens
STEM obrazovanje je nešto više od samog njegovanja mladih talenata za započinjanje u STEM području, već kompetencije koje je osoba stekla obrazovanjem zasnovanim na STEM-u. Prosvjetni radnici i roditelji, ponekad zanemaruju ulogu obrazovanja kao načina pomaganja mladima da vide i shvate svijet oko sebe.
STEM pomaže mladima da oblikuju kreativan i kritički način razmišljanja. Našoj djeci usađuje unutarnje sposobnosti rješavanja problema, kritičkog razmišljanja i osjećaj znatiželje – osobine koje su od najveće važnosti za spremnost da osvoje svijet.
Vještine kritičkog razmišljanja
Analiza
Dio kritičkog razmišljanja je sposobnost pažljivog ispitivanja nečega, bilo da se radi o problemu, skupu podataka ili tekstu. Ljudi s analitičkim vještinama mogu ispitati informacije, razumjeti šta one znače i drugima objasniti implikacije tih informacija.
- Postavljanje promišljenih pitanja
- Analiza podataka
- Istraživanje
- Tumačenje
- Rasuđivanje
- Ispitivanje dokaza
- Prepoznavanje obrazaca
- Skepticizam
Komunikacija
Često ćete svoje zaključke morati podijeliti sa poslodavcima ili sa grupom kolega. Morate biti u mogućnosti da komunicirate s drugima da biste efikasno podijelili svoje ideje. Možda ćete također trebati uključiti kritičko razmišljanje u grupi. U tom slučaju trebat ćete sarađivati s drugima i učinkovito komunicirati kako biste pronašli rješenja za složene probleme.
- Aktivno slušanje
- Procjena
- Saradnja
- Objašnjenje
- Interpersonalno
- Prezentacija
- Timski rad
- Verbalna komunikacija
- Pisana komunikacija
Kreativnost
Kritičko razmišljanje često uključuje kreativnost i inovacije. Možda ćete trebati uočiti obrasce u informacijama koje gledate ili smisliti rješenje na koje niko drugi prije nije razmišljao. Sve ovo uključuje kreativno oko koje može zauzeti drugačiji pristup od svih ostalih pristupa.
- Fleksibilnost
- Konceptualizacija
- Znatiželja
- Mašta
- Crtanje veza
- Zaključivanje
- Predviđanje
- Sintetiziranje
- Vizija
Otvorenost
Da biste kritički razmišljali, trebate biti u stanju odbaciti sve pretpostavke ili prosudbe i samo analizirati informacije koje primate. Morate biti objektivni, ocjenjujući ideje bez pristranosti.
- Raznolikost
- Pravednost
- Poniznost
- Inkluzivnost
- Objektivnost
- Posmatranje
- Refleksija
Rješavanje problema
Rješavanje problema je još jedna vještina kritičkog razmišljanja koja uključuje analizu problema, generisanje i primjenu rješenja i procjenu uspjeha plana. Poslodavci ne žele samo zaposlenike koji mogu kritički razmišljati o informacijama. Oni takođe trebaju biti u mogućnosti da iznađu praktična rješenja.
- Pažnja na detalje
- Pojašnjenje
- Odlučivanje
- Procjena
- Osnovanost
- Prepoznavanje obrazaca
- Inovacija
Važnost kritičkog razmišljanja
U kojem polju rada kritično mišljenje nije važno? Gotovo svaki put u karijeri zahtijeva od pojedinaca da razmišlja i donose odluke u datom momentu, a koje utiču na njegov rad i uspjeh. Bez obzira odakle dolazili ili kuda idemo u životu, svi smo vidjeli važnost vještina kritičkog razmišljanja.
U izvještaju o budućnosti radnih mjesta, Svjetski ekonomski forum stavio je kritičko razmišljanje kao jedno od najvažnijih umijeća za našu radnu snagu iza složenog rješavanja problema.
Šta ovo znači za naše učionice i škole? Vrijeme je da fokus prebacimo s forsiranja da naši učenici imaju sva moguća znanja o sadržaju, na osiguravanje da razumiju znanje o sadržaju I da imaju vještine za primjenu znanja.
Mnogi prosvjetni radnici vjeruju da kod svojih učenika grade kritičko razmišljanje kada od njih traže da riješe probleme. Međutim, dugogodišnja zabluda je da su kritičko razmišljanje i rješavanje problema ista stvar.
Rješavanje problema je nešto što radimo svakodnevno i uključuje korištenje vlastitih iskustava za rješavanje problema. Kritičko razmišljanje gleda dalje od vlastitih iskustava i gledišta, prikuplja višestruka rješenja i određuje najbolji put prema naprijed.
Rješavanje problema usredotočeno je na jednu situaciju, kritičko razmišljanje usmjereno je na šire uticaje i okolnosti koje vode i postavljaju situaciju.
Kritičko razmišljanje u nastavi
Kritičari prate, promišljaju, usavršavaju i ispravljaju svoje razmišljanje. Postavljaju pitanja radi pojašnjenja; oni se svađaju i raspravljaju. Donose utemeljene odluke i nude rješenja. Otvoreni su za interpretacije i mogućnosti. Znanje primjenjuju povezivanjem ili kombiniranjem ideja. Treba im okruženje koje promoviše sve ove stvari da bi postali efikasni i dobro pripremljeni učenici.
Učionica u kojoj se razmišlja je učionica u kojoj se priča. Da biste razvili kritičko razmišljanje, morate znati šta učenici misle. To znači da moraju razgovarati; puno i često! Vaši učenici treba da razgovaraju o svemu, svakog dana. Da se ne boje izazvati razmišljanje drugih ili biti izazvani. Naučiti izraziti svoje mišljenje pred velikim grupama i sarađivati i raditi u malim grupama. U tom procesu učenici svih nivoa podižu sposobnost da koriste akademski jezik za izražavanje svog razmišljanja. Naučena lekcija: Pričaj više. Šuti manje.
Potražite i uklonite prepreke razmišljanju. Sve što sužava razmišljanje je prepreka: pristranost, strah od neuspjeha, negativnost, nefleksibilnost, mala očekivanja i linearno razmišljanje samo su neki primjeri. Vaš cilj za podučavanje nije pronaći pravi odgovor, već proces dolaska do njega. Učionica treba postati vaša zajednička laboratorija za istraživanje i saradnju, a greške dobrodošla prilika za razmišljanje i usavršavanje razmišljanja. Naučena lekcija: kritičko razmišljanje ne znači biti pametan i ne bi trebalo imati ograničenja.
Fasilitirajte više nego podučavajte. Koristite direktne instrukcije samo kada predajete novi koncept i onda se sklonite s puta! Pitajte svoje učenike zašto i kako da dođu do procesa njihovog razmišljanja. Kada vas učenici pitaju, preusmjerite ta pitanja na druge učenike da odgovore i da vidite mogu li oni objasniti drugima svoje razmišljanje. Vi olakšavate proces sa strane učionice, tako da niste u središtu učenja. Naučena lekcija: učenici uče više jedni od drugih nego od vas.
Neka studenti sami riješe svoje probleme. Rješavanje problema zahtijeva kritičko razmišljanje i shvatit će te da im otimate mogućnosti da razmišljaju kad im rješavate probleme. Prestanite suditi u sporovima i pustite učenike da razgovaraju. Učenici rješavaju probleme vlastitim učenjem ili traže pomoć drugih. Naučena lekcija: učenici vas ne trebaju za sve.
Kako STEM pomaže učenicima da kritički razmišljaju
Svaki STEM predmet uči đake kako kritički razmišljati na malo drugačiji način.
Kao djeca, nauka nas je zanimala kada smo shvatili da istraživanje i kritičko razmišljanje mogu objasniti razne pojave u našem okruženju. Od svog postojanja, tehnologija je integrirana u veliki dio našeg života i postala je alat za rješavanje brojnih stvarnih problema koji uključujući komunikacije, trgovinu i poslovanje, zdravstvo, obrazovanje i mnoge druge.
Inženjerstvo uči dizajnerskom razmišljanju i sistematskom razmišljanju, što čini sistematične mislioce i planere koji mogu osmisliti principe inženjerskog dizajna koji se široko koriste u mnogim industrijama. Matematika kao predmet treba studentima predstaviti metodičku, logičku nastavu kako bi im omogućili da vide obrasce koji formiraju naš svijet.
Djeci je često dosadno ili su frustrirani STEM predmetima jer nisu laki i često im se ne prezentiraju na zabavan način. Pristup STEM obrazovanju zasnovan na projektima i rješavanje problema demonstriraju učenicima da STEM predmeti mogu biti zabavni i primjenjivi u njihovom životu.
Vještine kritičkog razmišljanja postale su glavni prioritet posljednjih godina. Prosvjetni radnici i poslodavci dobro su svjesni važnosti mogućnosti stvarnog razmišljanja, a ne samo pamćenja znanja i postupaka.
Kako pomoći učenicima da razmišljaju kritički
STEM nije skup znanja niti profesionalni angažman, to je način razmišljanja. Zašto su STEM projekti posebno učinkovit način za razvoj vještina kritičkog razmišljanja?
Dobar STEM program studentima predstavlja stvarne probleme, koji možda još uvijek nisu riješeni u ‘stvarnom svijetu.’ To studentima daje snagu demonstrirajući da moraju igrati svoju ulogu i dati svoj doprinos, ali im dajemo do znanja da im nije moguće tako lako dati gotove odgovore.
U dobrom STEM okruženju za učenje, učitelj djeluje više kao vodič nego kao stručnjak sa svim unaprijed definiranim odgovorima.
Deset savjeta koje nastavnici mogu koristiti da pomognu svojim učenicima da postanu bolji kritički mislioci:
- Dajte učenicima vremena za razmišljanje. Brzi odgovori na teška pitanja rijetko su najbolji odgovori. Dajte učenicima vremena da razmisle o pitanju prije nego što zatraže odgovore.
- Postavite pitanje dana. Dobra pitanja zahtijevaju od učenika dublje razmišljanje. Održite raspravu na kraju dana o pitanju dana. To će potaknuti učenike da razmišljaju o pitanju tokom dana i razmotre moguće odgovore kako bi mogli sudjelovati u raspravi.
- Napravite kutiju za odgovor. Napišite neko pitanje kritičkog razmišljanja na tabli (npr. Postoji li bolji način za rješavanje ovog problema? Objasnite svoje razmišljanje.) Dajte učenicima određeno vrijeme da pruže pismeni odgovor i stave ga u kutiju za odgovore. Izvlačite zapise jedan po jedan i čitajte ih naglas razredu.
- Zauzmite stranu. Iako je svijet uglavnom obojen sivim nijansama, navođenje učenika na jednu od strana kada razmatraju dva suprotna stava pomaže im da shvate kako razmišljaju o problemima. Pročitajte izjavu koja ima dva suprotna stava (npr. Slažete li se ili ne s autorom? Zašto?).
Zamolite djecu koja se slažu da stoje s jedne strane učionice, a ona koja se ne slažu da stoje s druge strane. Tada neka djeca razgovaraju o tome zašto su odabrala svaku stranu. Mogu se prebaciti na drugu stranu ako se predomisle tokom rasprave. - Pitajte „Zašto?“ pet puta. Ovo je vrlo korisna tehnika za pronalaženje temeljnih uzroka problema.
- Igra uloga. Djeca imaju sjajnu maštu. Smislite zamišljeni scenarij i neka djeca kroz korake rade na rješavanju problema kao cijela grupa. Prvo identifikujte problem i napišite ga kao pitanje (npr. Zašto naučni eksperiment nije uspio kako je planirano?).
Zatim razmislite o idejama da biste to riješili i odaberite najbolju kao izjavu o rješenju. Na kraju, kreirajte akcioni plan za provođenje rješenja. - Autostop. Autostopiranje vas vodi na putovanje. Vježbajte kreativno razmišljanje sarađujući na storyboardu. Zapišite problem na stikere i zakačite ih na vrh table. Zatim stavite različite naslove na stikere i zakačite ih ispod glavne teme.
Neka djeca razmisle o idejama koje razvijaju svaku od glavnih tema i neka ih djeca prikače na tablu. Potaknite djecu da ‘stopiraju’ nadograđujući ideje svojih kolega iz razreda. - Okreni se. Učitelji se često susreću s učenicima koji ne ispunjavaju očekivanja. Trebate pretvoriti loše situacije u bolje. Sjajan način da se usredotočite na pozitivno u ne tako pozitivnim situacijama je strategija razmišljanja “Okreni se”.
Ako učenik zaboravi donijeti domaću zadaću u školu, možete ga pitati: ‘Kakva korist od ovoga može doći?’ Ako učenik pruži konstruktivne odgovore, preokrenuvši lošu situaciju, svi pobjeđuju. - Dobro iskoristite svu džepnu mapu. Odaberite šest završenih ispitivanja koja potiču s različitih nivoa Bloomove taksonomije i stavite ih u džepnu mapu. Odaberite neke trake kao obavezne i dopustite djeci da odaberu dvije s viših nivoa da odgovore naglas ili u dnevniku.
Ako vam nije poznata Bloomova taksonomija, evo kratke lekcije. 1956. godine dr. Benjamin Bloom razvio je zanimljivu taksonomiju za koju se nadao da će „promovisati mišljenja višeg reda, poput analize i procjene koncepata, procesa, postupaka i principa, umjesto da se samo pamte činjenice (učenje napamet)“.
Bloomova izvorna taksonomija klasificirala je šest kategorija kognitivnih procesa: Znanje; Razumijevanje; Aplikacija; Analiza; Sinteza; i Evaluacija. Ideja je da kako se uspinjete prema različitim kategorijama u taksonomiji, vaše učenje postaje drastično bolje. - Održite sesije pitanja i odgovora. Jedan od načina na koji možete shvatiti koliko dobro djeca shvataju vještine kritičkog razmišljanja, jeste održavanje sesija s pitanjima i odgovorima.
Postavljajte razna pitanja jedan na jedan ili u malim grupama i zabilježite nivo mišljenja koji pojedini učenici redovno koriste i vremenom izbjegavaju. Na nastavniku je da postavlja prodorna pitanja koja tjeraju učenike na kritičko razmišljanje.
U STEM aktivnostima učenici će biti ohrabrivani da sami postavljaju svoja pitanja i sami istražuju probleme. Doći će do rješenja, primijeniti ih u praksi i moći će ih procijeniti.
To im daje prijeko potrebno „dopuštenje“ za samostalno i kreativno razmišljanje, nešto što se često može ugušiti u drugim kontekstima, a to rasteže njihovo kritičko razmišljanje.
Kritičko razmišljanje ne priprema samo učenike za obrazovna postignuća i zaposlenje, već im pomaže da bolje funkcionišu kao građani i u svom životu. Naravno, ljepota vještina kritičkog razmišljanja je u tome što se, bez obzira gdje su razvijene, mogu primijeniti u svim područjima života, što nam omogućava da bolje odgovorimo na izazove koji se pojave u bilo kojem kontekstu.
Pored toga, neprocjenjivo je samopouzdanje i samopoštovanje koje učenici mogu steći sudjelovanjem u STEM projektima koji im omogućavaju da u potpunosti koriste svoje vještine razmišljanja.
